# Kibla u povijesti islama | QiblaFind

Saznajte kako se kibla promijenila u Medini te upoznajte ključne događaje islamske povijesti, od prve objave i hidžre do muslimanskih zajednica danas.

Od prve objave do muslimanskih zajednica diljem svijeta: upoznajte ključne događaje islamske povijesti i saznajte zašto je kibla važna.

Published: 2026-09-25 | Updated: 2026-10-01

Canonical: https://qiblafind.net/hr/blog/islam-history

Povijest islama počinje prvom objavom poslaniku Muhammedu oko 610. godine. **Kibla**, smjer prema kojem se muslimani okreću u namazu, dio je te povijesti: promjena smjera molitve u Medini i danas je vidljiva u svakodnevnom ibadetu. Od zajednice u zapadnoj Arabiji islam se proširio među različitim narodima i kulturama.

Godine su približne ondje gdje je to naznačeno. **n. e.** znači „naše ere”, a **h. g.** označava hidžretsku godinu, računatu prema islamskom kalendaru od Poslanikova preseljenja u Medinu. Hidžretska godina ne podudara se točno s godinom našeg kalendara.

## Kibla i povijest islama: ključni događaji

1. **Oko 610. n. e.:** Muhammed prima prvu objavu u Meki.
2. **622. n. e. / 1. h. g.:** Hidžra, preseljenje u Medinu, označava početak islamske kalendarske ere.
3. **Oko 624. n. e. / 2. h. g.:** Smjer molitve mijenja se prema Kabi u Meki.
4. **630. n. e. / 8. h. g.:** Muslimanska zajednica preuzima kontrolu nad Mekom.
5. **632. n. e. / 11. h. g.:** Muhammed umire; pitanje vodstva zajednice dolazi u prvi plan.
6. **632.–661. n. e.:** Razdoblje četvorice kalifa koje suniti nazivaju pravednim kalifima.
7. **661.–750. n. e.:** Umajadska dinastija vlada iz Damaska.
8. **750.–1258. n. e.:** Abasidski kalifat velikim dijelom svoje povijesti vlada iz Bagdada; znanost se razvija i drugdje u muslimanskom svijetu.
9. **Kasnija stoljeća:** Regionalne dinastije i carstva oblikuju muslimanska društva u Africi, Aziji i Europi.
10. **Danas:** Muslimani žive diljem svijeta, s različitim jezicima, kulturama i vjerskim praksama.

Ovo je početni pregled, a ne priča o neprekinutom širenju. Vlast se više puta mijenjala. Zajednice su rasle i trgovinom, selidbama, poučavanjem te odnosima među ljudima.

## Objava i prva muslimanska zajednica

Muslimani vjeruju da je Bog objavio Kur’an Muhammedu preko meleka Džibrila (Gabrijela). Prema islamskoj predaji, prva objava dogodila se oko 610. godine, dok je Muhammed bio u Meki. Ajeti koji se najčešće povezuju s tim događajem počinju pozivom na čitanje ili kazivanje (Al-‘Alaq 96:1–5).

Muhammed je pozivao ljude da štuju jednog Boga, brinu se za potrebite i budu odgovorni za svoja djela. Prvi muslimani suočili su se s protivljenjem u Meki. Neki su potražili utočište drugdje, a Muhammed i njegovi sljedbenici poslije su se preselili u Jesrib, grad koji je postao poznat kao Medina.

Za muslimane je Kur’an Božja objava. Povjesničari mogu opisivati kada je i gdje nastala rana zajednica, ali povijesne metode ne odlučuju o pitanjima vjere. 

## Hidžra: zašto kalendar počinje 622. godine

**Hidžra** (*hidžra*, preseljenje) Muhammedov je odlazak iz Meke u Medinu 622. godine. Muslimanska zajednica ondje je dobila novi dom u kojem su se mogli razvijati vjerski i zajednički život. Kur’an spominje Muhammedovo putovanje sa suputnikom u tom razdoblju (At-Tawbah 9:40).

Islamski kalendar računa godine od hidžre, pa 622. godina označava početak **1. h. g.** Sam kalendar usvojen je za kalifata Omera ibn el-Hattaba. Budući da se temelji na lunarnim mjesecima, njegovi se datumi pomiču kroz godišnja doba solarnog kalendara. Odgovarajući datum možete provjeriti u [hidžretskom kalendaru i pretvaraču datuma](https://qiblafind.net/hr/hijri-calendar).

>
> **[Hidžretski kalendar](https://qiblafind.net/hr/hijri-calendar)**
>
> Provjerite izračunati hidžretski datum ili pretvorite datum između hidžretskog i gregorijanskog kalendara. Vjerski datumi mogu ovisiti o lokalnoj objavi viđenja mlađaka; važne datume potvrdite lokalno.

Hidžra označava i prijelaz od ranjive skupine u Meki do organizirane zajednice u Medini. Mnogi razvoji u bogoslužju i zajedničkom životu pripadaju tom medinskom razdoblju.

## Promjena kible i povratak u Meku

**Kibla** (*qibla*) smjer je prema kojem se muslimani okreću tijekom namaza, obredne molitve. Prvi muslimani molili su se okrenuti prema Jeruzalemu. U Medini se [kibla promijenila prema Kabi u Meki](https://qiblafind.net/hr/blog/understanding-qibla), prema uobičajenom datiranju oko 624. godine, odnosno 2. h. g. Kur’an nalaže vjernicima da se okrenu prema Časnoj džamiji (Al-Baqarah 2:144).

Ta je promjena i danas dio muslimanskog života: vjernici diljem svijeta tijekom namaza okreću se prema Kabi. Smjer ovisi o lokaciji. Ako se pitate gdje se nalazi kibla iz vašeg mjesta, može vam pomoći [kompas za kiblu](https://qiblafind.net/hr/qibla-finder). QiblaFindova [metodologija](https://qiblafind.net/hr/methodology) objašnjava kako se izračunava smjer.

>
> **[Pronalazač Kible](https://qiblafind.net/hr/qibla-finder)**
>
> Pronađite smjer kible za svoju lokaciju ili pretražite grad bez uključivanja GPS-a. Usporedite izračunati smjer s okolinom; metal i magnetske smetnje mogu utjecati na kompas telefona.

Muhammed i muslimanska zajednica preuzeli su kontrolu nad Mekom 630. godine, odnosno 8. h. g. Islamski izvori opisuju uklanjanje idola iz Kabe. Meka je ostala središnja za muslimansko bogoslužje, osobito kao odredište **hadža** (*hadž*), hodočašća koje su muslimani dužni obaviti ako su u mogućnosti.

Muhammed je umro u Medini 632. godine, odnosno 11. h. g. Do tada se islam učvrstio u velikom dijelu Arabije. Njegova smrt otvorila je trajno pitanje: tko treba voditi zajednicu i na kojoj osnovi?

## Nasljeđivanje vodstva i pravedni kalifi

**Kalif** (*halifa*) nasljednik je u vodstvu muslimanske zajednice, a ne Muhammedov nasljednik u poslanstvu. Suniti prvu četvoricu kalifa nazivaju **pravednim kalifima**: Ebu Bekra, Omera, Osmana i Aliju. Vodili su zajednicu jedan za drugim između 632. i 661. godine, u različitim okolnostima i pred različitim izazovima.

Sunitski i šijitski muslimani različito razumiju najranije nasljeđivanje vodstva. Sunitski prikazi priznaju Ebu Bekra kao prvog zakonitog kalifa. Šijiti smatraju da je Ali, Muhammedov rođak i zet, imao pravo voditi zajednicu nakon njega. Za šijite dvanaestnike Ali je prvi **imam** (*imam*), vođa pod Božjim vodstvom. Iz tih razlika razvile su se šire tradicije vjerskog autoriteta i prakse; povijest nijedne zajednice ne svodi se na jedan spor.

Pod ranim kalifatima muslimanska se vlast proširila izvan Arabije. Bilo je i unutarnjih sukoba. Osman je ubijen, a Alijin kalifat obilježio je građanski rat. Godine 680., nakon Alijine smrti i završetka razdoblja četvorice kalifa, njegov sin Husein ubijen je kod Kerbele. Njegova smrt ima duboko značenje za šijite, a sjećaju je se i muslimani šire.

## Umajadi i Abasidi

**Umajadi** su vladali iz Damaska od 661. do 750. godine. Njihova se država prostirala preko sjeverne Afrike do Pirenejskog poluotoka te na istok, u dijelove srednje i južne Azije. Uprava, jezici i svakodnevni život znatno su se razlikovali na tom prostoru. Politička vlast nije značila da su svi odmah postali muslimani; prihvaćanje islama odvijalo se kroz naraštaje.

**Abasidi** su preuzeli vlast 750. godine i uspostavili Bagdad kao prijestolnicu. Grad je postao važno središte uprave, trgovine i znanosti. Abasidska politička moć poslije je slabila dok su drugim područjima vladale druge dinastije. Mongolske snage zauzele su Bagdad 1258. godine, čime je ondje završio Abasidski kalifat, ali ne i muslimanska učenost ili društveni život.

Muslimani su živjeli i pod drugim vladarima, izvan carskih prijestolnica te uz pripadnike drugih vjera. Njihova su se iskustva razlikovala prema mjestu i vremenu.

## Učenost, astronomija i određivanje kible

Otprilike od osmog stoljeća nadalje učenjaci diljem muslimanskog svijeta prevodili su, proučavali, preispitivali i nadograđivali ranija znanja. Arapski je postao važan jezik učenosti, premda su učenjaci dolazili iz različitih jezičnih i vjerskih sredina. Matematika, medicina, geografija i astronomija razvijale su se stoljećima, a ne u jednom jednoličnom „zlatnom dobu”.

Astronomija je imala praktičnu vjersku primjenu. Promatranje Mjeseca pomagalo je zajednicama utvrditi početak mjeseci, a položaj Sunca vrijeme namaza. Učenjaci su proučavali i kako odrediti kiblu s udaljenih mjesta. To je zahtijevalo geografsko znanje i matematičke postupke za određivanje smjera na zakrivljenoj Zemlji.

Metode su se mijenjale s razvojem znanja i instrumenata. Danas digitalni kompas može izračunati smjer za određenu lokaciju, ali prikazani smjer i dalje ovisi o senzorima uređaja i podatku o lokaciji. 

## Kasnija carstva i regionalne povijesti

Nakon slabljenja abasidske moći nijedna vlast nije predstavljala sve muslimane. **Osmansko Carstvo** izraslo je iz Anatolije i stoljećima vladalo područjima jugoistočne Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike; njegov je sultanat završio 1922. godine. **Safavidsko Carstvo**, osnovano početkom šesnaestog stoljeća, pomoglo je da šijitski islam dvanaestnika postane prevladavajuća tradicija u Iranu. **Mogulsko Carstvo** vladalo je velikim dijelom Indijskog potkontinenta od šesnaestog stoljeća, iako su se njegov doseg i snaga mijenjali.

Bile su to velike države, ali ne i jedina središta muslimanskog života. Zajednice su rasle i uz trgovačke mreže Indijskog oceana, kroz učenost i lokalna kraljevstva u Africi te tijekom duge povijesti jugoistočne Azije. Povijest muslimana bilo koje regije zaslužuje više od usputne bilješke uz kronologiju carstava.

U devetnaestom i dvadesetom stoljeću europska kolonijalna vlast utjecala je na mnoge regije s muslimanskom većinom. Pokreti za neovisnost, nove države i migracije zatim su preoblikovali politički život i život zajednica. Ishodi su bili različiti; ne postoji jedno suvremeno iskustvo zajedničko svim muslimanima.

## Islam danas

Islam je svjetska vjera čiji sljedbenici žive u različitim društvima. Kur’an i Muhammedov primjer muslimanima su središnji oslonci, premda se razlikuju po jeziku, običajima, tumačenjima i političkoj povijesti. Raznolikost postoji i unutar sunitskih i šijitskih tradicija.

Povijest islama stoga je i kronologija i skup lokalnih povijesti. Događaji u Meki i Medini ostaju temeljni. Slijedila su stoljeća učenosti i bogoslužja, ali i sukoba, promjena te prilagodbe.

## Česta pitanja

### Kada je nastao islam?

Muslimani vjeruju da njegova poruka pripada istoj tradiciji štovanja jednog Boga koju su prenosili raniji poslanici. Kao povijesna zajednica okupljena oko Muhammedova propovijedanja, islam se pojavio u Arabiji u sedmom stoljeću; prva objava prema predaji se datira oko 610. godine.

### Zašto islamski kalendar počinje hidžrom?

Hidžra 622. godine označila je Muhammedovo preseljenje iz Meke u Medinu i veliku prekretnicu za ranu zajednicu. Islamski kalendar poslije je uzeo taj događaj za početak svoje ere, pa je 622. godina početak 1. h. g.

### Kada je počelo okretanje prema kibli u Meki?

Kibla se u medinskom razdoblju promijenila s Jeruzalema prema Kabi u Meki, prema uobičajenom datiranju oko 624. godine, odnosno 2. h. g. Kur’an donosi uputu o okretanju prema Časnoj džamiji (Al-Baqarah 2:144).

### Kako suniti i šijiti različito tumače nasljeđivanje vodstva?

Glavna rana razlika tiče se vodstva nakon Muhammedove smrti. Suniti priznaju Ebu Bekra kao prvog zakonitog kalifa, a šijiti smatraju da je to pravo imao Ali. Obje tradicije imaju dugu i raznoliku povijest koja nadilazi to pitanje.

### Je li „zlatno doba” bilo ograničeno na Bagdad?

Nije. Bagdad je pod Abasidima bio važno središte učenosti, ali znanje se razvijalo i u drugim gradovima i regijama. Učenjaci različitih sredina radili su tijekom dugih razdoblja.