Isra i Miradž: noćno putovanje i uzdignuće

Isra i Miradž nazivi su za dva dijela izuzetnog putovanja u životu poslanika Muhammeda ﷺ. Isra znači noćno putovanje: iz Mekke do blagoslovljenog mjesta koje se prepoznaje kao Al-Aksa u Jerusalemu. Miradž znači uzdignuće kroz nebesa. Kur’an govori o noćnom putovanju, a hadisi prenose pojedinosti o uzdignuću i propisivanju pet dnevnih namaza.

Šta znače Isra i Miradž?

Kur’an kaže da je Allah Svoga roba noću poveo iz Mesdžidul-harama — Svete džamije u Mekki — do Mesdžidul-Akse, Najudaljenije džamije, čiju je okolinu blagoslovio, da mu pokaže neka od Svojih znamenja (Al-Isra 17:1). Muslimani razumiju ovaj ajet kao govor o noćnom putovanju poslanika Muhammeda u Jerusalem.

Ajet ne opisuje svaku etapu putovanja. O uzdignuću govore hadisi, predaje o Poslanikovim riječima i iskustvima. Neki muslimani s uzdignućem povezuju i viđenje opisano u suri An-Najm 53:13–18, iako se tumačenja tih ajeta razlikuju.

Šta se dogodilo tokom putovanja?

Predaje opisuju putovanje izuzetno i po udaljenosti i po onome što se na njemu dogodilo. Pojedinosti se razlikuju među predajama, a glavni događaji koji se često zajedno spominju jesu:

1. Poslanik je noću putovao iz Mekke u Jerusalem na Buraku, jahalici opisanoj u hadisima.
2. Uzdigao se kroz nebesa i susreo ranije poslanike, među njima Adema, Musaa i Ibrahima.
3. Allah je njegovoj zajednici propisao namaz. Prvobitni broj bio je pedeset namaza dnevno; nakon što je Poslanik zatražio smanjenje, obaveza je postala pet namaza, uz nagradu kao za pedeset.

Predaja o namazima i smanjenju njihovog broja nalazi se u Sahih al-Bukhari 349. Ona podsjeća muslimane da ovo putovanje nije samo zadivljujući događaj nego i dio priče o njihovom svakodnevnom ibadetu, odnosno obožavanju Allaha.

Zašto je Al-Aksa važna u ovoj priči?

Kur’an odredište noćnog putovanja opisuje kao blagoslovljeno (Al-Isra 17:1). Njegovo prepoznavanje kao Al-Akse smješta Jerusalem u putovanje koje počinje kod Svete džamije u Mekki. Za muslimane taj ajet Al-Aksi daje dubok vjerski značaj.

Priča povezuje i živote poslanika iz različitih vremena. Susreti s ranijim poslanicima u predajama o uzdignuću podsjećaju da je Muhammedova poruka nastavak njihove. Zato ovo putovanje govori o više od dolaska na udaljeno mjesto: povezuje sveta mjesta, poslanike i obožavanje Allaha.

Zašto je pet dnevnih namaza u središtu priče?

Namaz je propisana molitva koju muslimani obavljaju u određenim vremenima. U predajama o uzdignuću njegovo propisivanje zauzima važno mjesto: pedeset dnevnih namaza smanjeno je na pet. Muslimani obavljaju pet, a ne pedeset namaza dnevno, dok hadis navodi nagradu kao za pedeset (Sahih al-Bukhari 349).

Zbog te veze priča ima značenje i u svakodnevici. Podsjećanje na Miradž može pratiti muslimana kroz njegov dan i njegove namaze. Raspored za svoju lokaciju možete pogledati na stranici današnja namaska vremena, a prije namaza smjer možete provjeriti pomoću kible uživo.

Kada su se dogodili Isra i Miradž?

Mnoge zajednice povezuju Isru i Miradž s noći 27. redžeba, sedmog mjeseca islamskog kalendara. Kur’an i glavne predaje o putovanju ne utvrđuju taj datum. Učenjaci su predlagali različite datume, pa je 27. redžeb najbolje opisati kao rašireno predanje, a ne kao pouzdano utvrđenu godišnjicu.

U 1448. hidžretskoj godini, očekuje se da će 27. redžeb pasti početkom januara 2027. Islamski datum počinje zalaskom sunca, a kalendarski datumi mogu se razlikovati zavisno od mjesta i načina utvrđivanja mlađaka. Lokalni datum provjerite u svojoj zajednici ili pomoću hidžretskog kalendara i pretvarača datuma.

Treba li obilježavati 27. redžeb?

Muslimani imaju različita mišljenja o tome. Neke zajednice organizuju predavanja, čitaju kazivanje o putovanju ili koriste taj datum kao podsticaj na namaz i razmišljanje. Drugi učenjaci upozoravaju da se 27. redžeb ne treba smatrati utvrđenim vjerskim praznikom niti toj noći pripisivati poseban ibadet bez pouzdanog dokaza.

Važno je razlikovati pouke putovanja, koje se mogu usvajati tokom cijele godine, od tvrdnje da je određeno obilježavanje obavezno. Prakse se razlikuju i među sunijskim i džaferskim šiijskim zajednicama. Ako odlučujete šta ćete raditi u džamiji ili kod kuće, posavjetujte se s pouzdanim lokalnim učenjakom ili imamom.

Česta pitanja

Jesu li Isra i Miradž isti događaj?

To su nazivi za dva povezana dijela jednog putovanja. Isra označava noćno putovanje iz Mekke u Jerusalem, a Miradž uzdignuće kroz nebesa.

Spominje li Kur’an noćno putovanje?

Da. Putovanje od Svete džamije do Mesdžidul-Akse navodi se u suri Al-Isra 17:1. Hadisi donose mnoge pojedinosti poznate iz kazivanja, uključujući susrete s poslanicima i predaju o pet namaza.

Navodi li Kur’an datum Israa i Miradža?

Ne. Kur’an ne navodi kalendarski datum noćnog putovanja. Iako se s njim često povezuje 27. redžeb, tačan datum je predmet razilaženja.

Zašto je broj namaza smanjen s pedeset na pet?

Hadis opisuje kako je Poslanik više puta tražio smanjenje, sve dok nije ostalo pet dnevnih namaza, uz nagradu kao za pedeset (Sahih al-Bukhari 349). Muslimani zato obavljaju pet dnevnih namaza.

Postoji li obavezan namaz posebno za noć 27. redžeba?

Ne postoji općeprihvaćen, utvrđen namaz poseban za tu noć. Učenjaci se razlikuju u pogledu obilježavanja tog datuma; za savjet o konkretnoj praksi obratite se pouzdanom lokalnom učenjaku ili imamu.