Isra i Miradž: noćno putovanje i uzdignuće

Isra i Miradž nazivi su za dva dijela iznimnog putovanja u životu poslanika Muhammeda ﷺ. Isra znači noćno putovanje: iz Meke do blagoslovljenog mjesta koje muslimani prepoznaju kao Al-Aksu u Jeruzalemu. Miradž znači uzdignuće kroz nebesa. Kur'an govori o noćnom putovanju, a hadisi donose pojedinosti o uzdignuću i propisivanju pet dnevnih namaza.

Što znače Isra i Miradž?

Kur'an kaže da je Bog noću poveo Svoga roba iz Al-Mesdžid al-Harama, Svete džamije u Meki, do Al-Mesdžid al-Akse, Najudaljenije džamije, čiju je okolinu blagoslovio, kako bi mu pokazao neka od Svojih znamenja (Al-Isra 17:1). Muslimani taj ajet razumiju kao opis poslanikova noćnog putovanja u Jeruzalem.

Ajet ne opisuje svaku etapu putovanja. O uzdignuću govore hadisi, predaje o poslanikovim riječima i iskustvima. Neki muslimani s uzdignućem povezuju i viđenje opisano u An-Najm 53:13–18, premda se tumačenja tih ajeta razlikuju.

Što se dogodilo na putovanju?

Predaje opisuju putovanje iznimno i po udaljenosti i po doživljaju. Pojedinosti se razlikuju među predajama, a glavni događaji obično se sažimaju ovako:

1. Poslanik je noću putovao iz Meke u Jeruzalem na Buraku, jahalici opisanoj u hadisima.
2. Uzdignuo se kroz nebesa i susreo ranije poslanike, među njima Adema, Musaa i Ibrahima.
3. Bog je njegovoj zajednici propisao namaz. Prvotno ih je bilo pedeset dnevno; nakon što je Poslanik zatražio smanjenje, obveza je postala pet namaza, uz nagradu za pedeset.

Predaja o namazima i njihovu smanjenju nalazi se u Sahih al-Bukhari 349. Zato se muslimani putovanja prisjećaju ne samo kao čudesnog događaja nego i kao dijela priče o svakodnevnom ibadetu, štovanju Boga.

Zašto je Al-Aksa važna u ovoj priči?

Kur'an odredište noćnog putovanja opisuje kao blagoslovljeno (Al-Isra 17:1). Njegovo poistovjećivanje s Al-Aksom smješta Jeruzalem u putovanje koje počinje kod Svete džamije u Meki. Zbog toga Al-Aksa za muslimane ima duboko vjersko značenje.

Susreti s ranijim poslanicima u predajama o uzdignuću podsjećaju i na povezanost njihove poruke s Muhammedovom. Priča tako povezuje sveta mjesta, živote poslanika i štovanje Boga.

Kako su namaz i kibla povezani s ovom pričom?

Namaz ili salat obredna je molitva koju muslimani obavljaju u određeno vrijeme. U predajama o Miradžu njegovo je propisivanje središnji događaj: pedeset dnevnih namaza smanjeno je na pet. Muslimani zato obavljaju pet namaza dnevno, dok hadis navodi nagradu kao za pedeset (Sahih al-Bukhari 349).

Priča tako ima mjesto u običnom danu svakoga tko klanja. Raspored za svoju lokaciju možete provjeriti na stranici današnjih vremena namaza. Kibla znači smjer prema Kabi u Meki, prema kojem se muslimani okreću tijekom namaza; ako trebate provjeriti gdje se nalazi kibla iz vaše lokacije, upotrijebite kompas za kiblu.

Kada su se dogodili Isra i Miradž?

Mnoge zajednice povezuju Isru i Miradž s noći 27. redžeba, sedmoga mjeseca islamskog kalendara. Kur'an i glavne predaje o putovanju ne utvrđuju taj datum. Učenjaci su predlagali različite datume, pa je 27. redžeb najbolje opisati kao raširenu predaju, a ne kao pouzdano utvrđenu obljetnicu.

U 1448. godini po Hidžri očekuje se da će 27. redžeb pasti početkom siječnja 2027. Islamski datum počinje zalaskom sunca, a kalendarski se datumi mogu razlikovati ovisno o lokaciji i načinu utvrđivanja viđenja mlađaka. Lokalni datum potvrdite u pouzdanoj zajednici ili provjerite hidžretski kalendar i pretvarač datuma.

Trebaju li muslimani obilježavati 27. redžeb?

Muslimani o tome imaju različita mišljenja. Neke zajednice organiziraju predavanja, čitaju priču o putovanju ili taj datum koriste kao poticaj na namaz i razmišljanje. Drugi učenjaci upozoravaju da se 27. redžeb ne bi trebao smatrati utvrđenim vjerskim blagdanom niti da se toj noći bez pouzdanog dokaza pripisuje poseban ibadet.

Važno je razlikovati pouke koje se iz putovanja mogu izvlačiti cijele godine od tvrdnje da je određeni oblik obilježavanja obvezan. Prakse se razlikuju i među sunitskim i među džafarijskim šijitskim zajednicama. Za odluku o tome što činiti u svojoj džamiji ili kod kuće pitajte pouzdanog lokalnog učenjaka ili imama.

Često postavljana pitanja

Jesu li Isra i Miradž isti događaj?

To su nazivi za dva povezana dijela putovanja. Isra označava noćno putovanje iz Meke u Jeruzalem, a Miradž uzdignuće kroz nebesa.

Spominje li se noćno putovanje u Kur'anu?

Da. Putovanje od Svete džamije do Al-Mesdžid al-Akse spominje se u Al-Isra 17:1. Hadisi donose mnoge poznate pojedinosti, uključujući susrete s poslanicima i predaju o pet namaza.

Navodi li Kur'an datum Isre i Miradža?

Ne. Kur'an ne navodi kalendarski datum noćnog putovanja. Iako se uz njega često veže 27. redžeb, točan je datum predmet rasprave.

Zašto je pedeset namaza smanjeno na pet?

Hadis opisuje kako je Poslanik više puta tražio smanjenje, sve dok nije ostalo pet dnevnih namaza, uz nagradu za pedeset (Sahih al-Bukhari 349). Muslimani zato obavljaju pet dnevnih namaza.

Postoji li obvezan poseban namaz u noći 27. redžeba?

Ne postoji općeprihvaćen, utvrđen namaz svojstven toj noći. Učenjaci imaju različita mišljenja o obilježavanju datuma; za savjet o određenoj praksi obratite se pouzdanom lokalnom učenjaku ili imamu.